1. Ambalaža je vrsta prodajne snage.
Izuzetno pakovanje privlači kupce, uspješno privlači pažnju potrošača i izaziva želju za kupnjom. Ako se biser stavi u pocepanu papirnu kesu, koliko god biser bio dragocen, verujem da niko neće brinuti o njemu.
2. Pakovanje je vrsta razlikovanja.
Iako je uspjelo privući potrošače, kupnja ambalaže, ali ostavljanje proizvoda iza sebe je u osnovi zato što jezgra ambalaže nije istakla privlačnost bisera (proizvoda), a takvo pakiranje proizvoda je također propalo. Iako današnji potrošači ne kupuju kovčege i povratne perle da bi izlili vino i odnijeli boce, oni također trebaju omogućiti potrošačima da u potpunosti razumiju funkcije i karakteristike proizvoda nakon što vide ambalažu.
3. Ambalaža je svojevrsna moć brenda.
21. vek je ušao u eru potrošnje brendova i ušao u eru personalizovane potrošnje. Potrošači kupuju proizvode ne samo da bi zadovoljili materijalne potrebe, već i da bi cijenili lično zadovoljstvo i duhovno zadovoljstvo koje proizvodi sebi mogu donijeti. Za to su potrebna čula. Oslonite se na ambalažu da to pokažete.
Kao eksterna manifestacija brenda, ambalaža je ono što se kompanija nada da će njen brend dati potrošačima. Razlika koju proizvodi i „karakteristike brenda“ koje pokazuje čine ga dominantnim faktorom u privlačenju potrošača.
Potrošači kupuju materijalne i duhovne koristi koje nosi pakovanje. Brend koji predstavlja ambalaža mora biti utisnut u svijest i u potpunosti pokazati konotaciju brenda. Ako konotacija nije ili nije istaknuta, a potrošači čuju i vide ambalažu bez stvaranja asocijacija, brend postaje izvor vode.
4. Ambalaža je vrsta kulturne moći.
Srž ambalaže se ne ogleda samo u izgledu imidža, važno je pokazati fuziju između ličnosti i afiniteta, te efikasno prikazati prenesenu kulturu.
5. Pakovanje je afinitet.
Pakovanje proizvoda treba uzeti potrošača kao centar, zadovoljiti različite potrebe potrošača, a istovremeno donijeti potrošački afinitet.
Vrijeme objave: 12.10.2021